Godinu dana 'ekonomski stažisti' pomažu poduzetnicima i građanima

Nisu liječnici ni medicinski tehničari iako rade u klinici i pomažu ljudima. No oni pomažu napisati poslovni plan ili isplanirati proračun građanima, malim tvrtkama, socijalnim poduzetnicima te neprofitnim organizacijama u svojim 'ekonomskim kutama', u svojoj Ekonomskoj klinici, koja je nedavno proslavila svoj prvi rođendan.

Šestero studenata zagrebačkog Ekonomskog fakulteta: Andrej Hanzir, David Habek, Emanuel Glasnović, Katarina Guja, Marin Grubić i Josip Golub, pokrenulo je taj neprofitni projekt te u veljači 2015. osnovalo Ekonomsku kliniku. Broj članova se u međuvremenu povećao, kao i broj odrađenih projekata i onih u tijeku: Poduzetnički sprint, Poduzetnik budućnosti, Software Startup Akademija, Konferencija Dobrobit društvenog poduzetnika, Meet up – žene u poduzetništvu, Edukacija OPG-a, Akademija za financijsku pismenost...

Poznat i koristan model Nedavno su započeli i suradnju s revizorskom kućom RSM. Uočili su, kažu, da je RSM društveno odgovorno poduzeće i da mogu pronaći zajednički jezik, a ističu i da im je važno da postoje tvrtke u Hrvatskoj koje žele pružiti mentorstvo i praksu. Studenti tako već tijekom studiranja dobivaju mogućnost ulaska u poslovni svijet u suradnji s tvrtkama, a tvrtke uvid u potencijalne kadrove.
Ideja o pokretanju takve studentske inicijative, pričaju njezini osnivači i mladi entuzijasti, nastala je u sklopu kolegija Menadžment promjena, pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Mislava Ante Omazića. Zadatak im je bio osmisliti društveno koristan projekt i realizirati ga. Na temelju pozitivnih praksi na poznatim svjetskim sveučilištima kao što je, primjerice, Yale ili u Hrvatskoj Pravna klinika, zaključili su da je model u kojemu studenti nude besplatne savjete o ekonomskim pitanjima vrlo koristan i za razvoj znanja i vještina studenata i za boljitak cjelokupne zajednice. Od toga je prošlo godinu dana i danas Ekonomska klinika ima 45 članova – najboljih studenata, dobitnika dekanovih i rektorovih nagrada, a ponajviše svestranih i ambicioznih mladih ljudi. I nije baš jednostavno postati član.

Tri faze novačenja Postoje tri faze regrutacijskog procesa koje prijavljeni studenti prolaze. Najzanimljivija je faza Most. To je dio regrutacijskog procesa u kojem pokušavaju dobiti uvid u timski rad, suradnju i kreativnost potencijalnih članova. Riječ je o svojevrsnoj igri u kojoj su studenti podijeljeni u timove. Ovisno o njihovom broju organiziraju nekoliko timova. Tako se, primjerice, jedan tim nalazi u jednoj prostoriji, a drugi u drugoj. Cilj igre je da svaki od timova složi svoju polovicu mosta te da obje budu iste kako bi se dobio cijeli most istih dimenzija i oblika. Primaju nove članove i nastavljaju projekte, a cilj im je pronaći stalni prostor za djelovanje. Kažu da će pokušati razviti i što više znanja o fondovima EU uz pomoć profesorice s fakulteta, što postaje goruća tema u Hrvatskoj, te da žele i dalje poticati financijsku pismenost i poduzetničku klimu te mijenjati percepciju o socijalnom poduzetništvu.