U novom broju Lidera - Krvna slika gospodarstva: Hrvatske tvrtke preživjele su krizu, ali s 5% manje kapitala i s 15% više dugova

Broj zaposlenih pao vam je 8,1 posto, dugoročne obveze prema bankama od 2008. godine do kraja 2015. povećale su se 13,3 posto, a istodobno su kratkoročne prema istim institucijama porasle 16,3 posto. U tih sedam godina kapital i rezerve smanjili su se pet posto, što nije bezazlen podatak. No u tom dijelu statistike važno je napomenuti da su vam kapital i rezerve padali sve do kraja 2012. (ukupno 15 posto), ali od tada se polako penju i na kraju 2015. bili su 12 posto viši nego tri godine prije. Prihodi od prodaje u sedmogodišnjem su se razdoblju snizili za osam posto, a poslovni rashodi povećali su se za oko 8,5 posto. Smanjili ste broj zaposlenih za otprilike isto koliko su se smanjili poslovni prihodi. Neto plaća vaših zaposlenika malo se povećala, a kada se sve zbroji i oduzme, recesiju ste zaključili s neto dobiti koja se možda malo povećala u odnosu na prije krize.

>>>Potvrđene procjene: BDP u četvrtom lanjskom kvartalu porastao 3,4 posto

Kako je poslovala 'Hrvatska d.o.o.' Mnogi poduzetnici u Hrvatskoj prepoznat će te brojke i mogu se poistovjetiti s njima. A kako i ne bi kada su spomenuti podaci bilanca 'Hrvatske d.o.o.'. Naime, u suradnji s tvrtkom Konter za poslovno savjetovanje i ekonomske usluge, izradili smo bilancu svih kompanija. Analizirali smo bilančne stavke s kraja 2008. godine i promatrali što se sve događalo do kraja 2015. Iz šume podataka izvukli smo najvažnije, one koji ukazuju na trenutačno stanje tvrtki i koji će pokazati sposobnosti i mogućnosti u idućem razdoblju. Za 'Hrvatsku d.o.o.', odnosno za 106.569 tvrtki iz realnog sektora koje posluju kod nas, vide se pozitivni pomaci. Sveukupna EBITDA marža na kraju 2015. iznosila je 9,6 posto, a prije recesije 8,8 posto. Ta je marža omjer EBITDA-e (dobiti prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije) i poslovnih prihoda. Dakle, što je viša, to je povoljnije za tvrtku jer takva poduzeća imaju bolju troškovnu strukturu, odnosno zadržavaju veći dio prihoda nakon pokrića. Naravno, neki sektori imaju veću EBITDA maržu od 'Hrvatske d.o.o.'. Tako primjerice, hotelijerstvo ima maržu od čak 27 posto, a računalstvo 14 posto. S druge strane, tvrtke koje posluju u građevinskom sektoru, točnije u sektoru visokogradnje, imaju EBITDA maržu od 5,5 posto, a sektor trgovine vozilima četiri posto.

Cijeli tekst možete pročitati u novom broju digitalnog ili tiskanog Lidera.