Višnja Starešina

Bratislava, Krakov i Győr: Europa koja je preskočila Zagreb

Na putu do Krakova postalo je jasno zašto srednja Europa više ne čeka druge – a Zagreb sve više izgleda kao da čeka sam sebe

Moje šestodnevno putovanje Zagreb – Bratislava – Krakov – Győr automobilom nije planirano kao terenski pregled Inicijative triju mora (3SI), znatno revitalizirane dubrovačkim samitom i aktualnim geopolitičkim kontekstom. Tako je ispalo slučajno. Povod je bilo jedno starije, sebi dano obećanje, da se vratim u Krakov turistički, bez poslovnih obveza. Bratislava i Győr našli su se na popisu kao najzgodnije usputne postaje i prenoćišta. A na kraju puta došao je spontani odgovor na pitanja: Zašto 3SI? Zašto baš sad? I zašto su srednja i istočna Europa prostor novoga europskog razvoja?

Neću sad o tome da se duh stare Austro-Ugarske Monarhije osjeća cijelom trasom. Neću ni o tome kako putovanje lokalnim cestama Slovačkom i jugozapadnom Poljskom neodoljivo podsjeća na putovanje Slavonijom. Danas je temeljni dojam: to je prostor koji je živ, željan daljnjeg razvoja i boljeg života. Ne sjećam se gdje sam posljednji put kao u Krakovu vidjela toliko vedrih, mladih domaćih ljudi koji rade. Slika je, doduše, parcijalna, jer sve je to bilo vezano uz turizam i uslužne djelatnosti.

Ali riječ je o domaćim zaposlenicima, u velikom broju studentima koji usput i rade, kao što je to nekad bio studentski običaj u New Yorku ili Londonu. U četiri dana u Krakovu vidjela sam samo jednoga Woltova dostavljača hrane i nijednoga zaposlenika u ugostiteljstvu uvezenog iz Azije. I nisam primijetila da stanovnici i turisti u Krakovu gladuju ili da restorani pate od nedostatka zaposlenika. Naprotiv, turizam i ugostiteljstvo cvjetaju.

BESPLATNO nastavite čitati ovaj članak
Registrirajte se bez troškova i otvorite vrata Liderova sadržaja. Prvih 5 zaključanih članaka vam poklanjamo svaki mjesec.
Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju