Pet pitanja koja vrijedi postaviti prije odabira poslovnog studija

Odabir studija jedna je od prvih odluka, koja istodobno ima obrazovnu i profesionalnu dimenziju. Budući studenti pritom najčešće polaze od naziva programa, reputacije institucije ili popisa kolegija. Sve su to važni kriteriji, ali za dugoročnu procjenu korisno je otići korak dalje odnosno razmotriti kakve se kompetencije na studiju razvijaju, u kakvom se okružju uči i koliko je program usklađen s načinom na koji danas funkcionira poslovni svijet.

Digitalizacija, umjetna inteligencija, međunarodni timovi i projekti koji prelaze granice pojedinih tržišta mijenjaju sadržaj poslova, ali i očekivanja od mladih stručnjaka. Zato prije konačne odluke o poslovnom studiju vrijedi postaviti nekoliko pitanja koja se ne odnose samo na diplomu, nego i na ono što slijedi nakon nje.

1. Želim li samo steći diplomu ili razviti znanja koja ću znati primijeniti?

Vrijednost visokoškolskog obrazovanja sve se manje može svesti na formalnu kvalifikaciju. Poslodavci od mladih stručnjaka očekuju sposobnost analize problema, argumentiranog odlučivanja, rada s podacima, jasnoga komuniciranja i suradnje s ljudima različitih profesionalnih profila. Na studiju Bachelor Degree in Business (BDiB) Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu poslovna se znanja grade od ekonomskih, matematičkih, statističkih i informatičkih osnova prema financijama, računovodstvu, marketingu, menadžmentu, međunarodnom poslovanju, poduzetništvu i strateškom upravljanju. Student tako poslovni problem uči promatrati iz više povezanih perspektiva, dok izborni kolegiji i stručna praksa u višim godinama ostavljaju prostor za usmjeravanje prema vlastitim interesima.

2. Hoće li mi engleski nakon studija biti strani ili radni jezik?

Poznavanje engleskog u poslovnom okružju odavno nije samo dodatna stavka u životopisu. Za velik broj radnih mjesta ono je svakodnevni alat u komunikaciji, prezentiranju, pregovorima i radu u međunarodnim timovima. BDiB se u cijelosti izvodi na engleskom jeziku tijekom osam semestara, pa se stručna terminologija usvaja usporedno s ekonomskim i poslovnim sadržajima. Godine slušanja nastave, polaganja ispita, rasprave o poslovnim problemima i izrade stručnih zadataka na engleskom stvaraju drukčiju razinu sigurnosti od one koja se može postići isključivo klasičnim učenjem jezika. Za studente koji se vide u međunarodnim poduzećima ili poslovima usmjerenima na više tržišta to može biti važan kriterij pri izboru studija.

3. Koliko rano želim raditi u međunarodnom okružju?

Prvi susret s međunarodnim radnim okružjem ne mora se dogoditi tek nakon diplome ili odlaska u inozemstvo. Visoko obrazovanje može biti prostor u kojem se već tijekom studija stječe iskustvo suradnje s ljudima različitih obrazovnih, kulturnih i jezičnih pozadina. BDiB je otvoren hrvatskim i međunarodnim studentima, a izvodi se unutar fakultetskog okružja koje redovito prima studente na međunarodnoj razmjeni i surađuje s inozemnim institucijama. Takva svakodnevna izloženost različitim perspektivama razvija prilagodljivost, komunikaciju i sposobnost rada u okružju u kojem timovi, klijenti i tržišta sve rjeđe pripadaju samo jednoj državi.

4. Moram li s 18 ili 19 godina već znati čime se točno želim baviti?

Od mladih se ljudi često očekuje vrlo precizan odgovor na pitanje o budućoj profesiji, iako je takav odgovor pri završetku srednje škole češće iznimka nego pravilo. Netko tko danas razmišlja o marketingu za nekoliko godina može otkriti interes za financije, analitiku, poduzetništvo ili strateško upravljanje. Zato širina poslovnog obrazovanja u početnoj fazi studija može biti prednost. BDiB ne traži od studenta da se odmah usko specijalizira. Program najprije daje širu osnovu za razumijevanje gospodarstva i poduzeća, a poslije omogućuje veći stupanj izbora. Student tako interese može provjeriti kroz konkretne kolegije i zadatke prije odluke o daljnjem akademskom ili profesionalnom usmjerenju.

5. Za koje se tržište rada zapravo pripremam?

Granica između 'domaće' i 'međunarodne' karijere danas je manje jasna nego prije. Moguće je živjeti u Zagrebu i raditi u međunarodnom timu, voditi projekte za klijente iz više država ili razvijati proizvod namijenjen globalnom tržištu. U takvom okružju međunarodna relevantnost obrazovanja ne svodi se samo na mogućnost odlaska u inozemstvo. Važni su i standardi prema kojima se program izvodi. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu nositelj je međunarodnih akreditacija AACSB i EQUIS na institucijskoj razini, dok BDiB ima EFMD programsku akreditaciju. Takva vanjska vrednovanja ne mogu zamijeniti individualni rad studenta, ali jesu pokazatelj kvalitete akademskog okružja i njegove usporedivosti s međunarodnim standardima poslovnog obrazovanja.

Odluka o studiju ujedno je odluka o okružju u kojem se razvijamo

Bachelor Degree in Business četverogodišnji je sveučilišni prijediplomski studij koji se u cijelosti izvodi na engleskom jeziku i nosi 240 ECTS bodova. Završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišnog prvostupnika, odnosno prvostupnice ekonomije. Program je namijenjen hrvatskim i međunarodnim kandidatima, a nastava za novu generaciju započinje početkom listopada.

U završnici upisnog razdoblja budućim studentima možda je zato korisnije od još jedne liste prednosti pojedinog fakulteta postaviti nekoliko jednostavnih pitanja – kakva znanja žele razviti, na kojem jeziku žele naučiti raditi, koliko im je važno međunarodno iskustvo i koliko prostora žele ostaviti za kasniju specijalizaciju. Odgovori neće biti jednaki za sve. Upravo zato izbor studija ima smisla promatrati kao prvu ozbiljnu poslovnu odluku – odluku o profesionalnom okružju u kojem se želimo početi razvijati. 

SADRŽAJ NASTAO U SURADNJI S EFZG-om