Vlada uvodi porez na prekomjerne marže, jedino su izvoznici spašeni

Na današnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske, ministar financija Tomislav Ćorić predstavio je sveobuhvatan plan antiinflacijskih mjera. Paket se temelji na četiri ključna stupa: uvođenju poreza na prekomjerne marže, reformi paušalnog oporezivanja obrtnika i onih u turizmu, te potpunom ukidanju poreza na mirovine.

Porez na 'najjače'

Glavna mjera, 'Uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti', tiče se realnog sektora. Predmet oporezivanja nije ukupna dobit, već onaj dio dobiti koji će biti ostvaren u 2026. godini, a koji je rezultat prekomjernog povećanja postotne marže bruto dobiti (omjer dobiti prije oporezivanja i prihoda) u odnosu na prosjek te marže u prethodne tri godine.Formula glasi ovako: uzima se prosjek profitne marže iz razdoblja 2023. – 2025.. U 2026. godini dopušteno je odstupanje (tolerancija) od 15 posto iznad tog prosjeka, što se pravda rastom produktivnosti. Na tako utvrđenu razliku primjenjivat će se stopa od 50 posto.

Ova je mjera, moglo se čuti u Vladi, usmjerena isključivo na srednje i velike poduzetnike, odnosno obveznike poreza na dobit s najjačom gospodarskom snagom, kojih je u Hrvatskoj oko 1.740. 

Vlada je jasno definirala tko ulazi u ove kategorije:

• Srednji poduzetnik: Onaj koji prelazi dva od tri uvjeta: aktiva od 25 milijuna eura, neto prihod do 50 milijuna eura i do 250 radnika.

• Veliki poduzetnik: Onaj koji prelazi te granice u najmanje dva od tri navedena uvjeta.

Izvoznici izvan dosega 

Iako je mjera drakonska, ministar Ćorić je potvrdio ključno izuzeće vođeno načelom razmjernosti. Kako bi se zaštitila međunarodna konkurentnost, iz oporezivanja će biti isključeni svi poduzetnici koji više od 50 posto svojih prihoda ne ostvaruju na području RH. Time država šalje poruku da cilja isključivo na dobit ostvarenu na domaćem tržištu tijekom energetske krize i globalne nestabilnosti.

- Nove porezne mjere tiču se oporezivanja prekomjerne marži bruto dobiti. Ona će se ticati srednjih i velikih tvrtki i odnosi se na suvišak koji nastaje u nekim tvrtkama. Rezultati u 2026. godini će se uspoređivati s prosjecima u 2023., 2024. i 2025. godini. Bit će dopušteno odstupanje od 15 posto, a svaka prekomjerna bruto marža će biti oporezivana stopom od 50 posto. Ova mjera se neće odnositi na one koji 50 posto prihoda ostvaruju u Hrvatskoj, čime štitimo izvoznike - rekao je ministar Ćorić.

Šire porezne promjene

Osim udara na velike marže, Ćorić je najavio i 'stiskanje' paušalnog sustava što znači da slijedi paušalno oporezivanje obrtnika. Dok najniži razredi (do 19.900 € prihoda) ostaju bez promjena, viši razredi bilježe značajan rast. Tako se obrtnici s prihodima od 50.000 do 60.000 eura suočavaju s porastom davanja od 82,09 posto. Ukupan iznos njihovih davanja za porez i doprinose penje se s trenutnih 4.571,74 eura na 8.324,67 eura godišnje. Država od ovih izmjena očekuje dodatnih 60 milijuna eura.

- 2017. je bilo oko 27.500 paušalnih obrta, a krajem 2025. godine je uvećan na 101.000. Razvidno je da će se u okviru paušalne djelatnosti generirao određen broj oni koji su nesamostalni rad zamijenili paušalnim radom, čime su prikrivali paušalnu djelatnosti - rekao je Ćorić. 

Promjena će biti i u sektoru turizma, a oko 110.000 hrvatskih iznajmljivača čekalo je odluku o povećanju paušala. Razlog je što je broj poreznih obveznika u najmu nekretnina porastao je za više od 67.000 u samo dvije godine.

- Držimo da je opravdano podići paušale u turističkom iznajmljivanju u kontekstu pojedinih skupina paušalista, odnosno prve i druge skupine turističke razvijenosti. U drugoj skupini će se paušal povećati sa 75 na 100, a u prvoj skupini sa 100 na 150 eura. Treba reći da će kratkoročni najam ostati manje oporezivan od drugoročnog, ali ove će izmjene dovesti do približavanja tih poreznih stopa - dodao je ministar.

Jedina mjera rasterećenja je ukidanje poreza na dohodak na mirovine, čime Vlada pokušava ublažiti udar rasta cijena na najstarije sugrađane. Mjere ograničavanja cijena struje i plina te ograničenje cijena 100 proizvoda, mjere transparentnosti cijena te snižene stope PDV-a na niz proizvoda i usluga ostaju. Do prvog tromjesečja 2027. uvodi se i potpuna zabrana rasta administrativnih cijena za 80 proračunskih korisnika (ministarstva, agencije, javni instituti). Do istog razdoblja zadržavaju se postojeća materijalna prava iz kolektivnih ugovora i razine socijalnih naknada, bez uvođenja novih prava odnosno nema novog rasta plaća.

Svim tim mjerama Vlada planira ukupnu uštedu od 1,3 milijarde eura odnosno 1,4 posto BDP-a. 1,1 milijarda eura ostvarit će se rezanjem materijalnih i financijskih rashoda te investicijskom potrošnjom, dok će se 200 milijuna eura preusmjeriti na EU izvore.