Milijarda dolara trgovine sa SAD-om, a Hrvatska sve dublje u minusu

Više od stotinu hrvatskih i američkih gospodarstvenika okupilo se ovoga tjedna u New Yorku na gospodarskom forumu Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turističke zajednice, uz sudjelovanje premijera Andreja Plenkovića. Na B2B sastancima tražili su se novi poslovi, ulaganja i prilike za širenje hrvatskih kompanija na američkom tržištu, a kao sektori s najvećim potencijalom ponovno su izdvojeni energetika, IT, umjetna inteligencija, obrambena industrija, napredna proizvodnja i turizam.

Poruke s foruma bile su optimistične. Hrvatska na američkom tržištu već ima tvrtke poput Končara, Infobipa, HS Produkta, Orqe, Podravke i Metamorfoze, izvoz usluga u SAD posljednjih se godina približava milijardi eura godišnje, a Plenković je podsjetio i da bilateralna robna razmjena u prvih šest mjeseci 2026. iznosi gotovo milijardu dolara. Istodobno više od dvije trećine plina koji stiže na LNG terminal na Krku dolazi iz Sjedinjenih Država. No upravo iza te milijarde krije se zanimljivija gospodarska priča.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da se odnos Hrvatske i SAD-a u samo dvije godine bitno promijenio. Hrvatska je 2024. u robnoj razmjeni sa SAD-om još ostvarivala mali suficit. Već 2025. završila je s deficitom većim od 160 milijuna eura, a samo u prvih šest mjeseci 2026. minus je narastao na više od 190 milijuna eura. Hrvatski izvoz u SAD ove se godine oporavlja, ali američki uvoz raste gotovo dva i pol puta brže.

Zato pitanje više nije samo koliko Hrvatska i SAD trguju, nego što se iza te trgovine zapravo nalazi i koje hrvatske proizvode Amerikanci kupuju, koliko rast razmjene nose LNG i drugi energenti te raste li hrvatski izvoz dovoljno brzo da prati sve veću gospodarsku povezanost dviju zemalja.

2024.: Hrvatska još u blagom suficitu

Prema konačnim podacima DZS-a, Hrvatska je tijekom 2024. u SAD izvezla robe u vrijednosti 804,6 milijuna eura, dok je iz SAD-a uvezla 781,0 milijun eura. Ukupna robna razmjena tako je iznosila 1,586 milijardi eura, Hrvatska je godinu završila s malim suficitom od približno 23,6 milijuna eura, a izvoz je pokrivao oko 103 posto uvoza. Bila je to godina izrazitog rasta hrvatskog izvoza na američko tržište. DZS pokazuje da je izvoz u SAD u odnosu na 2023. porastao za 37,5 posto, sa 585,3 milijuna na 804,6 milijuna eura. Istodobno je uvoz iz SAD-a pao za 26,8 posto, s nešto više od 1,067 milijardi na 781 milijun eura.

Važan dio hrvatske izvozne priče bili su lijekovi. DZS navodi da su Sjedinjene Države 2024. bile najistaknutije tržište izvan EU-a za hrvatski izvoz lijekova i farmaceutskih proizvoda. Prema podacima UN Comtradea, vrijednost hrvatskog izvoza farmaceutskih proizvoda u SAD te je godine dosegnula oko 342,6 milijuna dolara.

S druge strane, velik dio hrvatskog uvoza iz SAD-a već je tada bio povezan s energijom. Podaci UN Comtradea pokazuju da je Hrvatska 2024. iz SAD-a uvezla mineralnih goriva, ulja i srodnih proizvoda u vrijednosti oko 622,1 milijun dolara.

Drugim riječima, već se 2024. jasno vidjela struktura koja će obilježiti i sljedeće godine, a to je da Hrvatska u SAD izvozi prvenstveno industrijske proizvode veće dodane vrijednosti, dok je na uvoznoj strani jedan veliki proizvod,  energija koja je sposobna sama bitno promijeniti ukupan trgovinski saldo.

Hrvatska i SAD: robna razmjena od 2024. do danas

2025.: iz suficita u deficit

Tijekom 2025. odnos se preokrenuo, pa je prema konačnim podacima DZS-a, hrvatski robni izvoz u SAD pao je na 650,1 milijun eura, što je 19,2 posto manje nego 2024. Istodobno je uvoz iz SAD-a porastao na 813,8 milijuna eura, odnosno za 4,2 posto. Ukupna razmjena iznosila je oko 1,464 milijarde eura, oko 7,7 posto manje nego godinu prije. Hrvatska je tako iz suficita od 23,6 milijuna eura skliznula u deficit od 163,7 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom spustila se na približno 80 posto.

Upravo taj podatak dobro pokazuje zašto ukupnu vrijednost bilateralne trgovine nije dovoljno promatrati samu za sebe. Trgovinski odnos može ostati velik, a da se istodobno struktura mijenja nepovoljno za jednu stranu.

Promijenila se i struktura hrvatskog izvoza. Prema podacima UN Comtradea za 2025., najveće skupine hrvatskog izvoza u SAD bile su farmaceutski proizvodi, vrijedni oko 241 milijun dolara, zatim električna i elektronička oprema s oko 214 milijuna dolara, oružje i streljivo s približno 108 milijuna dolara te strojevi i mehanički uređaji s oko 78 milijuna dolara.

Na uvoznoj strani energetska komponenta bila je još izraženija. Hrvatska je 2025. prema podacima UN Comtradea iz SAD-a uvezla oko 695 milijuna dolara mineralnih goriva i srodnih proizvoda, od čega se gotovo cijeli iznos odnosio na naftne plinove i druge plinovite ugljikovodike. Sljedeće skupine bile su višestruko manje, strojevi oko 30 milijuna dolara, električna oprema oko 22 milijuna te optički, medicinski i mjerni instrumenti oko 22 milijuna dolara.

2026.: razmjena ponovno raste, ali raste i hrvatski deficit

Za 2026. DZS je zasad objavio detaljne privremene podatke po državama za prvih šest mjeseci. Od siječnja do lipnja Hrvatska je u SAD izvezla 321,4 milijuna eura robe, nasuprot 298,3 milijuna eura u istom razdoblju 2025., što znači da je izvoz porastao za 7,7 posto. No uvoz je rastao znatno brže. U prvih šest mjeseci 2025. iznosio je 429,9 milijuna eura, a u istom razdoblju 2026. 513,7 milijuna eura, što je povećanje od 19,5 posto.

Ukupna vrijednost bilateralne robne razmjene tako je u samo šest mjeseci dosegnula približno 835,1 milijun eura, nasuprot 728,2 milijuna eura godinu prije. Od dodatnih približno 106,9 milijuna eura trgovine većina nije nastala rastom hrvatskog izvoza. Izvoz je povećan za oko 23,1 milijun eura, a uvoz za 83,8 milijuna.

Posljedica je daljnje povećavanje hrvatskog minusa. U prvih šest mjeseci 2024. Hrvatska je sa SAD-om imala deficit od 88,9 milijuna eura. U prvoj polovici 2025. povećao se na 131,6 milijuna, a u prvih šest mjeseci 2026. dosegnuo je 192,3 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom pritom se spustila s oko 80 posto u prvoj polovici 2024. na 69,4 posto godinu poslije i 62,6 posto u prvih šest mjeseci 2026.

Što Hrvatska prodaje SAD-u, a što od Amerikanaca kupuje

Američki plin mijenja sliku

Energetska veza Hrvatske i SAD-a posljednjih se godina povećala zbog LNG terminala na Krku. Plenković je u SAD-u naglasio da više od dvije trećine plina koji dolazi na LNG terminal stiže iz Sjedinjenih Država. Američki podaci potvrđuju koliko je LNG postao važan dio odnosa dviju zemalja. EIA bilježi redovite isporuke američkog ukapljenog prirodnog plina Hrvatskoj tijekom 2024., 2025. i 2026. Zbog toga rast ukupnog uvoza iz SAD-a ne treba automatski tumačiti kao širenje američke robe po hrvatskom tržištu u velikom broju različitih kategorija. Velik dio vrijednosti koncentriran je u energentima, a promjene broja LNG tereta, količine plina i njegove cijene mogu pomaknuti ukupnu vrijednost bilateralne trgovine.

Tri godine pokazuju jasan zaokret

Kad se razdoblje od 2024. do danas promatra kao cjelina, smjer je prilično jasan. Hrvatska je 2024. u SAD izvezla robe za 804,6 milijuna eura, uvezla 781 milijun i ostvarila mali suficit. Godinu poslije izvoz je pao na 650,1 milijun eura, uvoz porastao na 813,8 milijuna i nastao je deficit od 163,7 milijuna eura.

Prvih šest mjeseci 2026. donijelo je oporavak izvoza na 321,4 milijuna eura, ali još brži rast uvoza na 513,7 milijuna, pa je deficit već sredinom godine dosegnuo 192,3 milijuna eura – više nego u cijeloj prethodnoj godini. Zato gotovo rekordna ukupna vrijednost trgovine sa SAD-om nije sama po sebi pokazatelj jednako snažnog jačanja hrvatskog izvoza.

Hrvatski izvoznici i dalje imaju značajne poslove na američkom tržištu, osobito u farmaceutici, elektrotehnici, obrambenoj industriji i strojarstvu. No posljednje dvije godine ukupnu statistiku sve više oblikuje ono što Hrvatska kupuje iz SAD-a. A među tim proizvodima jedan se izdvaja daleko više od ostalih, a to je američki plin.