Kristina Tihonova (Microsoft): Definicija suverenosti jako se promijenila

Globalni div Microsoft nedavno je obilježio trideset godina poslovanja u Hrvatskoj i tom je prigodom Zagreb posjetila Kristina Tihonova, koja od ožujka 2023. vodi Microsoft u cijeloj južnoj Europi, na Bliskom istoku i u Africi (tzv. regija CEMA). Tihonova izravno nadzire i Hrvatsku, koja nema regionalnog menadžera, odnosno pokriva ukupno čak četrnaest zemalja: Tursku, Grčku, Portugal, Cipar, Maltu, Srbiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bugarsku, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru te Kosovo.

U povodu toga razgovarali smo s njom o regionalnoj važnosti zagrebačkog ureda, izostanku velikih ulaganja u podatkovne centre kakve su, primjerice, dobile Grčka i Portugal, digitalnoj suverenosti i ovisnosti javne uprave o jednom američkom dobavljaču, ali i o tome kako se i najmanje tvrtke mogu uhvatiti ukoštac s umjetnom inteligencijom.

Microsoftov tim u Hrvatskoj radi i u cijeloj regiji EMEA, najviše se bavi kibernetičkom sigurnosti i umjetnom inteligencijom. Vaš je kolega Tomislav Vračić nedavno u Lideru izjavio da Hrvatska učenjem od zrelijih tržišta ima priliku preskočiti neke razvojne faze i brzo prihvatiti napredne tehnologije. U čemu su hrvatski stručnjaci konkurentni u Microsoftu i koliko zapošljavate ljudi u ovdašnjem uredu?

– Veličina tima prilično je stabilna, sve je vrijeme ovdje zaposleno pedesetero-šezdesetero ljudi. Promijenilo se to što je taj ured postao regionalno važniji. Zaključili smo da nam je u široj jadranskoj okolici bolje imati veće urede poput hrvatskoga. Zato smo neke manje zatvorili, primjerice u Bosni i Hercegovini te Albaniji, a veće zadržali kao centre izvrsnosti jer ovdje ima mnogo talenata. Prisutnost ključnih stručnjaka važna je jer se kupci oslanjaju na nas, kao i vlade. Upravo sam razgovarala s vašim ministrom pravosuđa koji mi je rekao da vam je u osnovi potrebna potpora u tome kako se koristiti umjetnom inteligencijom na upravljiv način. Neki kupci u ovih su trideset godina rasli s nama. Infobip smo, primjerice, prošloga tjedna vodili u Redmond (Microsoftovo sjedište u SAD-u, nap. a.). Počeo je kao startup i pomogli smo mu da uđe na nova tržišta kad je nastupila era oblaka, a ove godine slavi dvadeset godina i sada razgovaramo kako njegov proizvod poboljšati umjetnom inteligencijom. Vjerujem da je to jedinstvena prilika za sve, pogotovo za članice Europske unije poput Hrvatske, da smanje digitalni jaz u odnosu na SAD. Naš partnerski ekosustav donosi stvarnu ekonomsku korist zemlji jer na svaki Microsoftov dolar zarada cijelog sustava nekoliko je puta veća.

Microsoft je u Hrvatskoj često mijenjao čelne ljude, a trenutačno na poziciji regionalnog menadžera nemate nikoga. Zašto su te promjene tako česte? Je li u tvrtki sve manje važna uloga regionalnog menadžera?

– Riječ je, jednostavno, o drukčijem poslovnom modelu. Mnogo ljudi u ovome uredu radi za širu regiju, pa takav pristup nema smisla. Radije primjenjujemo integrirani pristup jer donosi više koristi i njime se brže prenosi znanje iz drugih država. No uvijek imamo vrlo iskusne ljude na vrhu, nema potrebe da ih imenujemo direktorima. Tomislav Vračić, primjerice, izvještava izravno meni i dio je mog tima kao tehnološki direktor za južnu Europu (engl. national technology officer) sa sjedištem u Zagrebu. On je čak i više pozicioniran od nekadašnjega regionalnog menadžera.