EBRD reže prognozu: Hrvatskoj slabi investicijski motor

Hrvatska ulazi u razdoblje sporijeg rasta upravo kada se približava kraj snažnog investicijskog ciklusa financiranog europskim novcem. Dok nove prognoze rast za ovu godinu spuštaju na 2,4 posto, inflacija je istodobno znatno iznad onoga što je Vlada očekivala krajem prošle godine.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) snizila je prognozu rasta hrvatskog BDP-a za 2026. s ranijih 2,7 na 2,4 posto, dok za 2027. očekuje rast od 2,5 posto. Nova procjena stiže nakon što je hrvatsko gospodarstvo u prvom polugodištu 2026. poraslo 1,9 posto, dok je tijekom cijele 2025. rast iznosio 3,4 posto.

Za EBRD nije problem samo slabiji rast, nego i činjenica da se približava kraj snažnog investicijskog ciklusa. Nakon pet godina rasta ulaganja Hrvatska ulazi u završnicu NPOO/RRF ciklusa, pa se očekuje da će se u 2027. dodatno usporiti rast javnih investicija. Neto izvoz i dalje koči gospodarski rast, a EBRD posebno upozorava i na cjenovnu konkurentnost hrvatskog turizma.

Time se otvara pitanje koliko će gospodarstvo moći održavati dosadašnje stope rasta kada oslabi jedan od važnijih investicijskih impulsa posljednjih godina.

Prognoze se spuštaju

Kada se usporede ovogodišnje prognoze, vidi se postupno spuštanje očekivanja za hrvatski rast. Vlada je u studenom prošle godine, a Europska komisija u svibnju ove godine, prognozirala rast od 2,7 posto. No obje su procjene objavljene prije nego što su stigli podaci o usporavanju gospodarstva u prvoj polovici 2026.

MMF i OECD u međuvremenu su očekivanje spustili na 2,6 posto, dok su Svjetska banka i HNB procjenu postavili na 2,4 posto. S najnovijom prognozom na 2,4 posto sada im se pridružio i EBRD.

Time su najnovije prognoze ujedno i među najnižima dosad objavljenima za Hrvatsku. Važno je pritom da su 2,7 posto Vlade i Europske komisije starije procjene, nastale prije nego što je postalo jasno koliko će rast usporiti u prvom dijelu godine. HNB i EBRD svoje su najnovije procjene objavili u rujnu, kada je već bio poznat podatak o rastu BDP-a od 1,9 posto u prvom polugodištu.

Za 2027. razlike među prognozama nešto su veće: EBRD i Vlada očekuju rast od 2,5 posto, Europska komisija također 2,5 posto, MMF 2,6 posto, OECD 2,4 posto, HNB 2,4 posto, a Svjetska banka 2,3 posto.

Inflacija ispala puno viša

Još je veći raskorak između Vladinih očekivanja i novijih procjena kada je riječ o inflaciji. Vlada je u studenom 2025. za ovu godinu očekivala prosječnu inflaciju od 2,8 posto, no sve kasnije prognoze bile su osjetno više.

HNB je u rujnu procjenu postavio na 4,1 posto, MMF u travnju na 4,4 posto, Europska komisija u svibnju na 4,6 posto, a OECD u lipnju na 4,7 posto. Podaci pokazujiu da su novije procjene inflacije za 2026. gotovo dva posto iznad Vladine lanjske projekcije.

Za 2027. očekuje se znatno smirivanje inflacije. MMF i Europska komisija prognoziraju 2,7 posto, OECD 2,8 posto, dok Vladina projekcija iz studenoga prošle godine iznosi 2,3 posto. HNB za 2028. očekuje 2,8 posto, dok je Vlada u istoj lanjskoj projekciji tada očekivala 2,1 posto.

Pri usporedbi ipak treba imati na umu da nisu sve brojke izračunate prema istoj metodologiji. Vlada koristi nacionalni indeks potrošačkih cijena (IPC), dok HNB, Europska komisija i OECD koriste harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP/HIPC). Zbog toga se podaci ne mogu potpuno izravno uspoređivati, ali razlika između Vladine procjene od 2,8 posto i kasnijih prognoza od 4,1 do 4,7 posto pokazuje koliko su se očekivanja tijekom 2026. drastično promijenila.