EU i Hrvatska uvode strogi skener: Tko više ne smije prodati tvrtku?

Zastupnici u Europskom parlamentu trebali bi sutra glasovati o sporazumu s Vijećem o boljoj zaštiti strateških sektora EU-a kao što su obrana, poluvodiči, umjetna inteligencija, kritične sirovine i financijske usluge od rizičnih stranih ulaganja.

Riječ je o novoj Uredbi o provjeri izravnih stranih ulaganja, koja predstavlja kulminaciju trijaloga između Komisije, Vijeća i Parlamenta, a najveća novina tih pregovora jest da Europska komisija sada dobiva pravo pročešljati određene akvizicije i spajanja u strateškim kompanijama kada u njih ulazi kapital prikupljen izvan EU-a, čak i ako je nacionalna vlada sklona zatvoriti oči ili gledati u drugom smjeru pred očiglednim ili sumnjivim ulaganjem. To znači da rizična ulaganja tako više nisu samo nacionalni, nego europski problem.

Popis sektora širi nego prije

EU institucije su usuglasile i popis strateških sektora u kojima je provjera obvezna za sve, a EU Parlament se izborio za širi popis od prvotno planiranog, pa on sada uključuje vojnu opremu i robu s dvojnom namjenom, poluvodiče, umjetnu inteligenciju i kvantnu tehnologiju, kritične sirovine i kritičnu infrastrukturu od energetike, transporta, digitalne infrastrukture do izbornih sustava, te zdravstvo, uključujući kritične lijekove.

Sve se to, naravno, odnosi i na Hrvatsku, a i mi smo svoj posao već dobrim dijelom odradili. Čak je naš popis strateških kompanija i širi. Mi smo donijeli Zakon o provjeri stranih ulaganja krajem prošle godine, što je, osim EU kriterija, bio i jedan od kriterija za pristup Hrvatske članstvu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD).

{---------- PAGE STOPPER ----------}

Tu nije sve stalo, Vlada je u veljači ove godine donijela odluku o osnivanju Povjerenstva za provjeru stranih ulaganja, tijela kojim predsjeda Ministarstvo financija, a koje uključuje predstavnike raznih resora (obrana, gospodarstvo, unutarnji poslovi), a rad Povjerenstva do daljnjeg ni ne bi trebao biti toliko javan.

Ono što je njihova prva i najvažnija zadaća jest definirati kriterije po kojima pravne osobe idu na listu strateških, odnosno onih kojima će se ubuduće provjeravati strana ulaganja kojima ulagatelji izvan EU-a stječu ili povećavaju više od deset posto vlasništva.

U Hrvatskoj će se tako, prema zakonu, provjera ulaganja provoditi nad pravnim osobama povezanim s kritičnim infrastrukturama (energetskom, prometnom, obrambenom, financijskom, vodnom), opskrbom kritičnim resursima (energijom, hranom), pristupom osjetljivim informacijama, komunikacijskom infrastrukturom, izbornom infrastrukturom kao i područjem medija.

- Za njih će biti propisano da prilikom zaprimanja eventualne ponude za stjecanje kvalificiranog udjela, što je 10 posto i više, prije svega moraju ishoditi mišljenje Ministarstva financija, odnosno povjerenstva koje će provjeravati ta izravna strana ulaganja. Riječ je posebno o onim ulaganjima koja eventualno mogu dolaziti iz trećih država, dakle onih koje nisu članice EU-a – objasnio je prošle godine Marko Primorac, sada već bivši ministar financija.

Lista neće biti javna

Konkretna lista tvrtki koje podliježu provjeri, treba jasno reći, nikada neće biti objavljena. Nije to autonomna odluka naše, hrvatske vlade, već standard gotovo svih europskih zemalja koje imaju ovakve mehanizme, a razlog je jednostavan: javni popis strateških ranjivosti ne smije se kompromitirati.

Poduzetnici će o svom statusu biti obaviješteni individualno. Bit će im rečeno, odnosno već vrlo vjerojatno znaju, da su 'strateški obveznici' i da bez amena iz Zagreba, a u određenim slučajevima i europske koordinacije, ne smiju ni pomišljati o prodaji udjela ulagatelju iz treće države ili kapitalu čije se krajnje vlasništvo ne može jasno utvrditi.

No, iz strukture zakona i definicije kritičnog sektora nije teško istražiti koji sektori potpadaju pod skener.

Energetika i logistika prirodno su na vrhu liste, što znači da pod povećalo dolaze državne i privatne tvrtke koje upravljaju terminalima u lukama Rijeka i Ploče, distributeri energenata i operateri plinovodne mreže. Obrambena industrija i tehnologija dvojne namjene druga su kategorija bez mnogo iznenađenja, a zakon širi mrežu i na IT tvrtke koje razvijaju rješenja za kibernetičku sigurnost, AI aplikacije za javni sektor ili bilo što što može imati i civilnu i vojnu primjenu.

Ključna infrastruktura kao i određene tvrtke iz prehrambenog i prerađivačkog sektora treća su kategorija koja je mnoge iznenadila, ali ne bi trebala. Koncesionari nad vodnim resursima i veliki agrarni igrači koji obrađuju goleme površine državne zemlje i drugdje se smatraju strateškim sektorom prve kategorije. Mediji su važni zbog utjecaja.

M&A odvjetnički uredi već sada upozoravaju klijente koji pripremaju prodaju udjela da svaka transakcija koja uključuje stratešku tvrtku mora biti planirana kroz rok dulji od dva do tri mjeseca nego sada. I to samo za administrativni dio.

A to znači da će nakon što nova EU uredba stupi u primjenu svaka M&A transakcija koja prolazi kroz strateški sektor dolazi pod kontrolu Povjerenstva za provjeru stranih ulaganja, a potencijalno bi mogla proći i kroz skenere Bruxellesa. Geopolitika je ušla u due diligence, a čini se da tu i ostaje.