Domaći lideri i dalje očekuju rast, ali s manje optimizma nego lani
Dan velikih planova 2026.
Većina očekuje rast kompanija i BDP-a, ali energija i troškovi sve više izbijaju među glavne poslovne rizike
Sudionici Liderove konferencije Dan velikih planova u 2027. ulaze s optimizmom, ali nešto opreznije nego prije godinu dana. Većina i dalje očekuje rast vlastitih kompanija, sektora u kojima posluju i hrvatskog gospodarstva, no u usporedbi s lanjskom anketom manje je onih koji računaju na snažniji rast, a više onih koji očekuju da će poslovanje ostati na približno istoj razini.
Od 125 sudionika koji su ove godine odgovorili na pitanje o rezultatima svoje kompanije, njih 45 očekuje da će u 2027. ostvariti rast od najmanje pet posto, a još 37 računa na rast do pet posto. Njih 29 očekuje jednake rezultate, deset pad do pet posto, a četvero pad veći od pet posto.
Prošle godine na isto je pitanje odgovorilo 169 sudionika. Tada je čak 79 ispitanika očekivalo da će im rezultati u 2026. porasti najmanje pet posto, 39 ih je računalo na rast do pet posto, a 25 na jednake rezultate. Pad do pet posto očekivalo je njih 16, a pad veći od pet posto deset ispitanika.
Razlika je posebno vidljiva među onima koji očekuju snažniji rast. Dok je prošle godine takav odgovor odabralo 79 sudionika, ove ih je 45. S druge strane, broj onih koji očekuju umjereniji rast gotovo je isti, lani ih je bilo 39, a ove godine 37. Broj ispitanika koji očekuju pad također je manji nego prošle godine, iako treba uzeti u obzir da je ovogodišnja anketa imala manje sudionika.
Slična je slika i kod očekivanja za sektor u kojem kompanije posluju. Ove godine od 123 ispitanika njih 44 očekuje rast sektora do pet posto, 32 rast veći od pet posto, a 39 stagnaciju. Pad do pet posto očekuje šest ispitanika, a pad veći od pet posto njih dvoje.
Godinu ranije na to je pitanje odgovorilo 168 sudionika. Njih 60 očekivalo je rast sektora do pet posto, 50 rast veći od pet posto, a 44 stagnaciju. Pad do pet posto očekivalo je osam ispitanika, a veći pad njih šest.
Oprezniji ton vidi se i u procjeni hrvatskog gospodarstva. Ove godine 78 od 124 ispitanika smatra da će hrvatski BDP u 2027. rasti, njih 42 očekuje stagnaciju, a samo četvero pad.
Prošle godine rast BDP-a u 2026. očekivalo je 111 od 167 sudionika, stagnaciju njih 52, a pad također četvero.
Promijenila su se i očekivanja o tome što će najviše pridonositi gospodarskom rastu. Osobna potrošnja i dalje je najčešće izdvojeni generator rasta, a ove ju je godine odabralo 47 od 123 ispitanika. Državnu potrošnju navela su 42 sudionika, investicije njih 30, a izvoz samo četvero.
Prošle godine osobnu je potrošnju kao glavni generator rasta odabralo 73 od 164 ispitanika. Državnu potrošnju izdvojilo je njih 47, investicije 35, a izvoz devet. I u jednoj i u drugoj anketi izvoz je tako ostao uvjerljivo najmanje zastupljen odgovor.
Najveća promjena između dvije ankete možda se najbolje vidi u odgovorima na pitanje o glavnim poslovnim izazovima. Prošle godine među 83 odgovora izrazito su se ponavljali problemi povezani s radnom snagom. Sudionici su navodili dostupnost i trošak zaposlenika, rast plaća, nedostatak kvalificirane radne snage i poteškoće sa zadržavanjem ljudi. Često su se pojavljivali i inflacija, geopolitička nestabilnost, ratovi te regulatorno i administrativno opterećenje.
Ove godine, među 67 odgovora, radna snaga i geopolitika ostaju među važnim brigama, ali mnogo se češće pojavljuju energija i energenti. Sudionici navode cijene energije, rast cijena nafte i derivata, energetsku neizvjesnost i pritisak ulaznih troškova na poslovanje. Uz to se ponavljaju inflacija, rast plaća, manjak kvalificirane radne snage, financiranje i likvidnost.
Među izazovima za 2027. pojavljuju se i produktivnost, održavanje profitabilnosti uz visoke troškove rada i sporiji rast potrošnje te implementacija umjetne inteligencije. Dio sudionika upozorava i na birokraciju, izostanak velikih infrastrukturnih radova, nedostatak državnih i europskih potpora te nepredvidljivost vanjskih faktora.
