Reforme i manje birokracije ključni za smanjenje ovisnosti o strancima

Hrvatsko gospodarstvo danas ovisi o stranoj radnoj snazi do te mjere da bi, bez desetaka tisuća uvezenih radnika, građevina stala, turizam se urušio, a BDP pao za 7 do 8 posto. Unatoč tome, dugoročni je cilj stvoriti državu koja više ne ovisi o uvozu radnika nego uspijeva vratiti vlastite ljude, poručuje Udruga Glas poduzetnika (UGP) u priopćenju upućenom medijima.

Udruga upozorava da je Hrvatska u posljednjih četrdeset godina izgubila oko 900.000 stanovnika, dok se broj novorođenih gotovo prepolovio. U takvim okolnostima gospodarstvo više ne može funkcionirati bez dodatne radne snage, ali što se brže provedu reforme i suzbije korupcija, to će se brže smanjiti sadašnja ovisnost o stranim radnicima.

- Borba protiv korupcije danas je čin čistog domoljublja - ističu.

U javnoj raspravi o izmjenama Zakona o strancima, koja je trenutačno u tijeku, UGP poziva Vladu i resorno ministarstvo da razmotre prijedloge poduzetnika s terena te naglašava da sadašnji uvjeti nerazmjerno opterećuju male i srednje poduzetnike.

Kao prvi problem izdvajaju ukidanje uvjeta o minimalno 100.000 eura godišnjeg prihoda, za koji tvrde da je diskriminatoran, nema utemeljenja u europskim direktivama i praktično isključuje male poslodavce, sezonske djelatnosti i obiteljske tvrtke. UGP smatra da postojeći nadzorni mehanizmi već osiguravaju zaštitu radnika i sustava.

Udruga upozorava i na prekomjerne administrativne zahtjeve odnosno omjere domaćih i stranih radnika, financijske pragove i birokratske postupke koji zapošljavanje stranaca čine iznimno složenim, osobito za male poduzetnike. Traže jednostavnije i razmjernije uvjete, usklađene s europskim standardima.

Smatraju i da treba zadržati rok od 30 dana za izdavanje dozvola, uz mogućnost produljenja do 60 dana samo iznimno. Ako nadležno tijelo u tom roku ne izda rješenje, poslodavac bi, predlažu, trebao imati mogućnost zaposliti radnika dok se postupak ne okonča.

UGP predlaže i dvogodišnju odgodu obveze polaganja ispita iz hrvatskog jezika. Ispit bi, ističu, trebalo uvoditi postupno, prilagođavati vrsti posla te omogućiti fleksibilno polaganje, bez dodatnog troška za poslodavce.

Traže i ukidanje teritorijalnog ograničenja rada, jer radnici u građevini, turizmu i održavanju, kažu, ne mogu učinkovito raditi ako su administrativno vezani uz jednu policijsku upravu. Ograničenje bi trebalo ukloniti barem za deficitarna zanimanja.

Udruga se zalaže i za pravičniju proceduru prije stavljanja poslodavaca na tzv. crnu listu. Poslodavac mora imati pravo žalbe prije stupanja mjere na snagu, a evidencija bi se trebala brisati odmah nakon sudske potvrde da prekršaja nije bilo.

UGP naglašava da Hrvatska mora pronaći ravnotežu između potreba tržišta rada i zaštite domaćih radnika. Upozorava da se izmjene zakona ne smiju pretvoriti u nove barijere malim i srednjim poduzetnicima, koji stvaraju najveći broj radnih mjesta i održavaju lokalne zajednice. Samo razmjeran, pravedan i održiv sustav, poručuju, može istodobno štititi radnike, omogućiti rast gospodarstva i stvoriti uvjete u kojima će se ljudi ponovno početi vraćati u Hrvatsku.