Likovni i multimedijalni umjetnici najslabije su legislativno zaštićeni od svih hrvatskih umjetnika, nemaju tržište umjetnina, a mnogi od njih žive na rubu siromaštva, istaknuto je na sastanku koordinacije strukovnih udruženja vizualnih umjetnika Hrvatske, održanom u subotu u Splitu u organizaciji Hrvatske udruge likovnih umjetnika (HULU).
>>> VIDEO: Najuglednija europska nagrada za baštinu dodijeljena povjesničaru umjetnosti Mederu
Razgovaralo se o mogućnostima i načinima uvođenja olakšanih uvjeta za prodaju umjetničkih djela živućih umjetnika pomoću poreznih i zakonskih te o izradi novog Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. U Hrvatskoj su prava umjetnika sve manja, dok su drugi umjetnici većinom zaštićeni, a prava su im uređenija, rekao je Vice Tomasović iz HULU.
Ministarstvo priprema strategiju kulturnog razvoja i novi Zakon o pravima samostalnih umjetnika
Predstavnici koordinacije strukovnih udruženja vizualnih umjetnika Hrvatske raspravljali su i o problematici statusa samostalnih umjetnika u Hrvatskoj i poticanju tržišta umjetnina, rekao je naglasivši kako Ministarstvo kulture priprema strategiju kulturnog razvoja i novi Zakon o pravima samostalnih umjetnika, poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva koji bi trebao biti donesen 2018. godine.
U izradu prijedloga zakona trebali bi biti uključeni i likovni i multimedijalni umjetnici, no do tada će se još jednom kao koordinacija sastati u Zagrebu, najavio je. Želeći potaknuti tržište umjetnina i olakšati život umjetnika, kao i urediti njihova prava, koordinacija strukovnih udruga zahtijevat će određene porezne olakšice.
>>> Drugi dohodak: Nova pravila oporezivanja honorara pogađaju gotovo 400 tisuća osoba
"Treba razmotriti minimalni cenzus koji se želi uvesti u Zakon o samostalnim umjetnicima, a kojim se zadržava pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Preporučit ćemo da se ukine obvezna fiskalizacija tako da umjetnicima bude olakšana trgovina umjetnina jer je većina umjetnika zbog raznih legislativnih problematika prisiljena 'operirati' u sivoj zoni. Bavili smo se i pitanjem kriterija koje umjetnici moraju zadovoljiti da bi postali članovi Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Prije je postojala lista bodovanih prostora i galerija koji su relevantni, no taj popis više ne postoji jer u starom zakonu nije bio propisan", kazao je Tomasović, istaknuvši da su se sada usuglasili oko kriterija.
Zaključili su kako budući zakon treba obuhvatiti i one umjetnike koji nemaju status samostalnih umjetnika, te da je potrebno napraviti paket stimulacija za razvoj umjetničkog tržišta.
Prema kriterijima za priznate žirirane izlagačke prostore u Hrvatskoj prvo treba biti izrađen program galerije, odnosno izložbenog prostora za nadolazeću godinu, honoriranje autora, stručni voditelj, umjetnički savjet, izložbeni prostor redovito otvoren za javnost, prostor tehnički opremljen za likovno-izlagačku djelatnost, dokumentiranje izložbi i projekata, najmanje dvije godine kontinuiranog djelovanja, muzeji i muzejsko-galerijske ustanove trebaju godišnje prirediti najmanje četiri izložbe ili projekta, dok samostalne galerije i galerije u sklopu ustanova trebaju godišnje prirediti najmanje šest izložbi ili projekata.
Umjetnici drže da bi se trebao osnovati fond za poticanje kulturnog stvaralaštva iz kojega bi se mogli isplaćivati autorski honorari i preko kojeg bi se mogli osigurati troškovi produkcije radova za izložbu.
>>> Birokratski duh: Neprijatelj br. 1 suvremenog lidera
Uz sve to će zahtijevati jaču međuresornu suradnju jer smatraju da taj problem ne može riješiti samo Ministarstvo kulture nego treba biti u suradnji s ministarstvima financija, uprave, turizma i gospodarstva.
"U hrvatskom društvu se vrlo često samostalne umjetnike doživljava kao nekakav teret proračuna i kao osobe kojima se uplaćuje socijalno osiguranje, govori se da oni to ne zaslužuju. Želio bih reći da u gotovo svim europskim zemljama postoje slični zakoni i da se svugdje na taj način potpomaže kultura i taj sektor. Ministarstvo kulture priprema novi zakon, a smisao ove koordinacije je bio da se svi skupa pripremimo i iznesemo zajedničko stajalište", kazao je Josip Zanki iz Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) iz Zagreba dodavši da su problemi udruga različiti.
Uz splitski HULU kao domaćina na sastanku je sudjelovao ULUPUH, HDLU Dubrovnik, HDLU Zadar, predstavnici Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Ministarstva kulture i Grada Splita.
